Možda je od piva, možda od čvaraka, a možda i od žalosti. Tuga udvostručuje izglede za dobivanje visceralne masti, tvrde znanstvenici povezujući depresiju i abdominalnu debljinu.
Rezultati petogodišnje studije upućuju na to da depresija predviđa povećanje debljine u području abdomena što nije povezano s općenitom debljinom.
Rezultati upućuju na to da može postojati specifičan patofiziološki mehanizam koji povezuje depresiju s visceralnom (abdominalnom) akumulacijom masti. Ovi rezultati bi također mogli pomoći i u objašnjenju toga zašto depresija povećava rizik od pojave dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, zaključili su Nicole Vogelzangs i njeni koistraživači s VU University Medical center, Amsterdam.
"Ovo je prva velika studija koja pokazuje da starije osobe sa simptomima depresije, nakupljaju više visceralne masti nego njihovi vršnjaci bez depresije", rekla je Vogelzangs za Reuters Health.
Rezultati, objavljeni u izdanju za prosinac časopisa Archives of General Psychiatry, potječu iz studije na 2,088 odraslih osoba urednog funkcioniranja, u dobi između 70 i 79 godina, koje su bile uključene u studiju naziva Health, Aging and Body Composition Study.
Depresija je bila definirana kao rezultati od 16 ili više na testu naziva Center for Epidemiological Stuudies Depression test. Na početku studije i 5 godina kasnije, procijenjena je općenita debljina pacijenata s indeksom tjelesne mase (BMI, Body Mass Index, odnos visine i težine) kao i postotak masnog tkiva u organizmu.
Abdominalna debljina je određena opsegom struka, sagitalnim dijametrom (širinom tijela od prednjeg dijela do leđa oko abdominalne regije) i količinom unutrašnje abdominalne masti koja je prikazana CT snimkama, stoji u izvještaju.
Nakon uračunavanja sociodemografskih faktora, drugih oboljenja i ukupne debljine, pacijenti koji su imali depresiju na početku studije su imali veće šanse za povećanje i sagitalnog promjera i visceralne masti.
Depresija je, ugrubo, udvostručila izglede za dobivanje visceralne masti, rekla je Vogelzangs. Povezanost s opsegom struka je isto uočena, ali nije bila dovoljno statistički značajna.
Kao što je opisano, povećanje je bilo specifično za visceralnu mast; nisu uočene promjene u ukupnoj debljini. Ovo više podupire biološka u odnosu na objašnjenja vezana uz prehrambene navike, naglasili su autori.
"Kliničari koji liječe pacijente s depresijom bi trebali biti senzibilizirani na činjenicu da su osobe s depresivnim simptomima sklonije dobivanju visceralne masti, s obzirom da to povećava njihov rizik od srčanih bolesti", naglasila je Vogelzangs.
Dodala je da su potrebna daljnja istraživanja za bolje razumijevanje bitnih mehanizama u igri.
Za MojDoktor Maja Vajagić, dr.med.
Nema komentara:
Objavi komentar