Istraživači su pretpostavljali da određene lezije izazvane moždanim udarom mogu učiniti pacijente sklonim depresiji.
Da bi saznali više o navedenoj povezanosti, usporedili su učestalost depresije tijekom jedne godine u 190 pacijenata oboljelih od prvog moždanog udara (prosječna dob 69 godina, 47% žena), sa učestalosti depresije u 200 pacijenata koji su doživjeli prvi infarkt miokarda (prosječna dob 60 godina, 23% žena).
Praćeni su bili pacijenti hitnih odjela s moždanim udarom ili infarktom miokarda. Oni s
prijašnjom dijagnozom depresije, drugih psihijatrijskih poremećaja, demencijom ili afazijom bili su isključeni, kao i oni općenito krhkog emocionalnog stanja. Za utvrđivanje učestalosti depresije autori su rabili standardizirane ljestvice.
Kumulativna jednogodišnja incidencija depresije bila je 39% kod pacijenata s moždanim udarom, a 28 % u pacijenata s infarktom (P=0.06). Ova je razlika, ipak, nestala kad su se uzeli u obzir dob, spol i stupanj hendikepiranosti ispitanika. U otprilike pola pacijenata svake grupe depresija se javila unutar mjesec dana od početka bolesti.
Rezultati ove studije dovode u pitanje tvrdnju da su određene lezije vezane uz moždani udar uzrok depresije. Ipak, moždanom udaru i infarktu zajednički su mnogi rizični čimbenici kao što su dijabetes, hipertenzija i povišen serumski kolesterol, pa ostaje mogućnost da visoka stopa depresije nakon obje ove bolesti proizlazi iz zajedničkog cerebrovaskularnog mehanizma. Depresija, kod oba stanja, može nastati i kao odgovor na opći stres.
Nema komentara:
Objavi komentar