Blagdanska depresija

Božićni i novogodišnji blagdani su ispunjeni radosnim događajima, veseljem i optimizmom. No mnogi se u ovo doba osjećaju tužni, bezvoljni, usamljeni, umorni. Takvo se stanje naziva blagdanska depresija.

Depresija
Uzroci blagdanske depresije
Simptomi i trajanje blagdanske depresije
Spriječite blagdansku depresiju

Najčešće se javlja krajem prosinca. Stvorili smo je mi sami. Pritisci kojima smo izloženi svakim se danom sve više gomilaju, a naša tolerancija stresa pada.
Depresija


Ako se tuga pojavi bez ikakva razloga ili je ona nerazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom riječju više se ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, nije obična tuga, nego depresija.
Trenutno je depresija za žene zdravstveni problem broj dva, a u ukupnoj populaciji depresija je na četvrtom mjestu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan. Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba. Najmanje svaki deseti čovjek ima šansu jednom u životu oboljeti od depresije, može se javiti od dječje do starije dobi, a naročito je česta u srednjim godinama. Depresija uzrokuje duboke patnje i većina se stručnjaka slaže da je to za čovjeka najbolnije životno iskustvo s kojim se može suočiti. Uzroci blagdanske depresije


U vrijeme velikih blagdana imamo višak slobodnog vremena. Ukoliko slobodno vrijeme nemamo s kime podijeliti ili ga ne možemo kvalitetno ispuniti, normalno je da zapadnemo u depresivno raspoloženje.
Osobama inače sklonim depresijama u prosincu se nameće dodatni teret da su na neki način dužni biti sretni. Blagdanska depresija često zahvaća starije osobe koje su već izgubile partnera ili im djeca stanuju daleko, zatim usamljene ljude koji žive u velikom gradu u kojem nema članova njihove obitelji, a koji nemaju puno prijatelja.

U vrijeme velikih blagdana imamo višak slobodnog vremena. Ukoliko slobodno vrijeme nemamo s kime podijeliti ili ga ne možemo kvalitetno ispuniti, normalno je da zapadnemo u depresivno raspoloženje.

Uzroci blagdanske depresije su:
- povećan stres
- umor
- nemogućnost provođenja vremena s članovima obitelji
- nostalgija za proteklim blagdanskim proslavama
- pretjerana komercijalizacija blagdana
- promjena prehrane
- promjena dnevne rutine

Simptomi i trajanje blagdanske depresije


Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.
Simptomi sliče kliničkoj depresiji:
- glavobolje
- nesanica
- promjena apetita, debljanje ili mršavljenje
- razdražljivost
- tjeskoba
- pretjeran ili neprimjeren osjećaj krivnje
- smanjena sposobnost jasnog razmišljanja i koncentracije
- smanjen interes za aktivnosti koje obično pružaju zadovoljstvo (seks, rad, druženje s prijateljima, hobiji, uobičajeni oblici zabave)

Osnovne karakteristike ove bolesti su sniženo, depresivno raspoloženje, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage i energije, javljanje osjećaja neodređenog straha (anksioznosti), osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu i pokušaji. Uz to nastupa promjena mišljenja, sna i apetita.

Blagdanska depresija je obično kratkotrajna te traje nekoliko dana ili tjedana prije, tijekom ili netom nakon blagdana. Kad prođe slavljenička euforija, simptomi se obično povlače.

Spriječite blagdansku depresiju


Umjesto nabrajanja nedostataka i svega što nam u životu nedostaje, trebamo početi nabrajati svoje kvalitete i sve ono što imamo.
Kako bi se umanjilo blagdansko neraspoloženje i simptomi depresije, potrebno je pridržavati se nekih mjera. To je stresno razdoblje godine za sve ljude, a no taj se stres može umanjiti. Najlakše je sve tegobe podijeliti s obitelji, prijateljima, bliskim i dragim osobama.

Usprkos bogatom blagdanskom stolu, treba zadržati zdrave prehrambene navike te redovito vježbati.

Pomaže dobra organizacija vremena, pisanje liste stvari koje treba napraviti ili kupiti, određivanje prioriteta, planiranje koliko se novca želi potrošiti te se zadržati u tim financijskim okvirima.

Prihvaćanje vlastitih osjećaja kao posve normalnih u ovo doba godine olakšava psihički teret. Pomaganje drugima, primjerice beskućnicima, siromašnima, nezbrinutoj djeci, onima koji nemaju i koji su sami u ovo blagdansko vrijeme, pomaže nam da shvatimo kako imamo i više nego je dovoljno te da smo bez razloga nezahvalni.

U svemu treba biti umjeren. Ne piti previše alkohola jer suprotno uvriježenom mišljenju, alkohol ne djeluje stimulativno, već pridonosi depresivnosti, a pri povećanoj konzumaciji smanjuje funkcionalnost moždanih stanica i sposobnost koncentracije.

Ne smijete pretjerivati sa slatkom i masnom blagdanskom hranom. Zdrava i uravnotežena prehrana osnovna je pretpostavka dobrog zdravstvenog stanja i raspoloženja, i trebala bi vas zaštititi od nedostatka pojedinih nutrijenata koji mogu uzrokovati razdražljivost, umor i loše raspoloženje. Izbjegavajte grickalice i slatkiše koji često ne sadrže vitamine i minerale. Izbjegavajte napitke koji sadrže kofein u večernjim satima, jer će vam poremetiti san i uzdrmati bioritam.

Ne razmišljajte pretjerano o prošlosti, ne postavljajte nerealna očekivanja ili zahtjeve, ne razmišljajte isključivo o stvarima koje nemamo te osobito ne trošite novac koji nemamo.

Depresivno raspoloženje ponekad je naglašeno zbog osjećaja kako se svi drugi dobro zabavljaju, što nije istina. Gdjegod se ljudi okupe, osobito često na obiteljskim proslavama, u zraku su određena neslaganja, napetosti i razmirice.

Umjesto nabrajanja nedostataka i svega što nam u životu nedostaje, trebamo početi nabrajati svoje kvalitete i sve ono što imamo.


o autoru
PLIVAzdravlje